Regresija sna kod beba: što je i kako ju prebroditi

Regresija sna vrlo je stresan period u bebinom životu, ali i životu roditelja. Posebno je izražena kod beba koje su do tada “dobro spavale”, a sada odjednom počinju imati problema sa spavanjem.

Što je regresija sna?

Regresija sna označava razdoblje u kojem beba mijenja do sada naučene obrasce spavanja i prilagođava se drugačijima. Bebe se u tom periodu često bude noću, teže se uspavljuju te danju kraće spavaju. Neke potpuno izgube dnevni san ili se bude jako rano ujutro. Iako teška i iscrpljujuća, ova pojava je potpuno normalna i to je ono što treba imati na umu. Posebice noću, kada vas beba po tko zna koji put budi uz glasno plakanje. Regresija sna može trajati od nekoliko dana pa sve do nekoliko tjedana. Nemoguće je točno odrediti koliko će regresija sna trajati jer to ovisi o pojedinoj bebi. Ali, zapamtite – proći će.

Kada se javlja regresija sna?

Regresija se može javiti u različitim fazama razvoja djeteta. No, najčešće se događa oko 4., 8., 12. i 18. mjeseca starosti.

4. mjesec

U ovoj dobi, bebe većinom imaju prvu regresiju sna. Tada doživljavaju znatan skok u razvoju mozga i postaju svjesnije svijeta oko sebe. Svakodnevno uče nove vještine, doživljavaju nove stvari i sve to upijaju. Zbog toga, mogu postati uznemirene tijekom noći, češće se buditi i imati problema s uspavljivanjem.

8. mjesec

S otprilike osam mjeseci, beba počinje razvijati jaku emocionalnu povezanost s roditeljima i svjesnija je svog okruženja. To može izazvati anksioznost zbog razdvajanja koje se događa noću, kada beba shvati da je sama u krevetiću. Stoga dolazi do čestog buđenja i težeg uspavljivanja. Ovo je razdoblje i kada mnogo beba uči nove motoričke vještine, poput sjedenja, puzanja ili stajanja s pridržavanjem. Sve to može utjecati na skok u razvoju i regresiju sna koja iz toga proizlazi.

12. mjesec

Oko prve godine života, beba se značajno mijenja. Dolazi do prvih samostalnih koraka, početka govora i želje za većom samostalnošću. Budući da beba te stvari još ne može i ne zna, to može izazivati frustraciju i nemoć. Mozak pokušava učiti i naučiti nove vještine no, tijelo još nije sposobno. Zato se kod mnogo beba u tom periodu javlja regresija sna koja se očituje kroz teško i dugo uspavljivanje, odbijanje odlaska na spavanje, često noćno buđenje i odbacivanje dnevnog spavanja.

18. mjesec

S otprilike osamnaest mjeseci, dijete ulazi u fazu emocionalnog i kognitivnog razvoja, što može uzrokovati promjene u obrascima spavanja. Kod djece u toj dobi sve više jača želja za samostalnošću, istraživanjem i slobodom. Razvoj govora je u punom zamahu, a većina djece već hoda. Te nagle promjene koje nastaju utječu na san i dovode do regresije sna. Dijete postaje razdražljivo, teško se uspavljuje i često se budi noću. Može imati manju potrebu za snom, ali i slijedom toga biti neraspoloženo i nervozno.

Iako se regresija sna najčešće povezuje s mlađim bebama, regresija sna može se dogoditi i u kasnijim razdobljima djetetova života. Tako do regresije može doći i oko druge godine života. Tada se mogu pojaviti i noćni strahovi koji jednako tako drže i dijete i roditelje budnima. Svako je dijete drugačije i stoga se ne mora uklapati u unaprijed određene obrasce. Na regresiju sna i promjene u spavanju utječe rast zubića, razvoj kognitivnih vještina, učenje govora, početak puzanja i hodanja, želja za istraživanjem i samostalnošću, promjene u okolini, kretanje u vrtić i mnoštvo drugih čimbenika koji na maleni dječji mozak snažno djeluju.

Kako se nositi s regresijom sna?

Regresija sna očituje se kroz često noćno buđenje, teško uspavljivanje, kratke periode spavanja i duge periode budnosti, veću razdražljivost i plačljivost tijekom dana.

Budući da regresija sna nije nešto što se može izbjeći, jedino što možete pokušati jest učiniti to razdoblje lakšim i za sebe i za bebu.

1. Ostanite dosljedni rutini spavanja – ne dopustite da dijete upravlja odlascima na spavanje. Bitno je da dijete svaku noć ide na spavanje u otprilike isto vrijeme te da je rutina prije stavljanja u krevetić svakodnevno ista. To će djetetu pružiti osjećaj stabilnosti.
2. Pružite utjehu – iako je teško uvijek ostati smiren, pokušajte bebi pružiti sigurno mjesto u svom naručju. Uspavljujete ju pjevanjem, njihanjem, maženjem. Pratite bebine reakcije i radite ono što vidite da uspijeva ili poboljšava situaciju.
3. Ostanite strpljivi – zapamtite da će regresija sna proći i da će vaše dijete ponovno spavati dobro, možda čak i bolje nego prije. U periodu kada regresija traje, ne zaboravite da do nje dolazi jer se mozak vaše bebe razvija i ona raste. Neka vam to bude poticaj da izdržite.
4. Okolina primjerena za spavanje – pokušajte bebi osigurati mirno okruženje u kojem će što lakše zaspati. Zamračite prostoriju, upalite uređaj za bijeli šum, pazite da nije pretoplo niti prehladno u prostoriji. Dijete nemojte previše oblačiti, pokrivati ili u krevetić stavljati igračke. To, osim što je opasno, može biti dodatna distrakcija za spavanje.

Regresija sna normalan je razvojni stadij u djetetovu životu. Taj period nije lak, često je jako iscrpljujuć i čini se da nikada neće završiti. No, važno je imati na umu da je regresija privremena i da će proći. Ključno je vaše strpljenje i dosljednost u rutini. Ukoliko problemi sa spavanjem potraju i primijetite da se pogoršavaju, svakako konzultirajte pedijatra.

Fotografije: Pinterest

Izvori: babycentre.co.uk, sleepadvisor.org

* Zapratite Mali zvrk za više sličnog sadržaja!