Zaraza citomegalovirusom u trudnoći – iskustvo jedne mame
12. 02. 2025.Mali zvrk
Trudnoća je razdoblje ispunjeno srećom, ali i brigama. Kada se pojavi dijagnoza koja sve mijenja, svaka mama suočava se s vrtlogom emocija – od šoka i straha do nade i borbenosti. Ovo je priča jedne mame koja se tijekom trudnoće suočila sa zarazom citomegalovirusom (CMV) i odlučila podijeliti svoje iskustvo kako bi pomogla drugim mamama koje se mogu naći u sličnoj situaciji.
Početak trudnoće i prvi znakovi
Sve je započelo kada sam u 5. tjednu trudnoće preboljela COVID-19. Nakon toga smo otišli na more, a tamo sam se, kako sam kasnije saznala, zarazila CMV-om. Sada, kada se osvrnem unatrag, sjećam se simptoma – snažne tresavice, što je bio znak infekcije. Vjerojatno sam se zarazila preko prljave čaše ili pribora za jelo, jer smo boravili u obiteljskom resortu.
Prvi pregledi i dijagnoza
Na prvom pregledu u 9. tjednu trudnoće, rekla sam ginekologinji da sam preboljela COVID-19, ali u tom trenutku nisam povezivala da je moguće da imam i neku drugu virusnu infekciju. Nakon rutinskog vađenja krvi, CRP je bio povećan, zbog čega me uputila na TORCH test. Rezultati su pokazali trenutnu infekciju citomegalovirusom (CMV).
Tada su uslijedili brojni testovi i pregledi. Javljam se na Odjel za infektivne bolesti, gdje me preuzima Prof. dr. sc. Goran Tešović. Nalazi iz urina i krvi potvrđuju infekciju CMV-om i pokazuju nisku avidnost, što znači da je infekcija nastala relativno nedavno. U tom trenutku prebacujem vođenje trudnoće u bolnicu pod rizične trudnoće i obavljam detaljan ultrazvuk, koji pokazuje uredan nalaz.
Čekanje amniocenteze i terapija
Sljedeći korak bio je pričekati 21. tjedan trudnoće kako bi se mogla napraviti amniocenteza, kojom se utvrđuje je li virus prešao na plod. Nakon nekoliko tjedana došli su nalazi – CMV je bio prisutan u plodovoj vodi, s mnogobrojnim kopijama virusa.
Ponovno odlazim u Klinku za infektivne bolesti u Zagrebu, gdje mi doktor predlaže terapiju lijekom Valtrex (valaciklovir) – antivirotik u vrlo visokoj dozi od 8 g dnevno, na granici toksične doze, kako bi se smanjile moguće posljedice za plod. Iako je terapija imala moguće nuspojave, podnosila sam je iznenađujuće dobro. Redovito sam obavljala ultrazvučne preglede, koji su pokazivali da je sve u redu.
Porod i prvi nalazi bebe
Rodila sam dan prije termina nakon urednog poroda. Beba je rođena sa laringomalacijom srednjeg stupnja (omega-epiglotis) i hipotonusom, ali su svi ostali nalazi u bolnici bili uredni. Na prvom testiranju beba je prošla test sluha, pa su je smatrali asimptomatskom, što znači da nije pokazivala znakove ozbiljnih posljedica infekcije CMV-om.
Druge dvije dijagnoze, laringomalacija srednjeg stupnja (omega-epiglotis) i hipotonus, se ne dovode u izravnu vezu s virusom, ali vrlo vjerojatno su posljedica infekcije. Koliko god su prolazne, mogu znatno otežati prve mjesece ili čak prvu godinu života, osobito ako beba ima refluks zbog laringomalacije ili kašnjenje u motoričkom razvoju.
Dodatna testiranja i terapija za bebu
Ipak, nismo htjeli stati samo na osnovnim pretragama. S 10 dana starom bebom odlazimo na Zaraznu na cjelokupni pregled. Doktor nam je preporučio dodatni BERA test sluha, koji smo obavili u Poliklinici Sabol kod Prim. dr. sc. Marn. Tu smo dobili rezultat jakog oštećenja sluha na jedno uho, na granici gluhoće.
Ponovno odlazimo na Zaraznu i započinjemo terapiju Valcyte sirupom, antivirusnim lijekom koji je beba uzimala 6 mjeseci. Cilj terapije bio je spriječiti daljnje oštećenje sluha i smanjiti posljedice infekcije. Srećom, lijek je spriječio gubitak sluha na drugo uho. Terapija je imala potencijalne nuspojave, poput anemije i neutropenije, ali beba ju je dobro podnosila.
Kontrole i završetak terapije
Tijekom terapije smo svakog mjeseca radili vađenje krvi na Zaraznoj kako bismo pratili krvnu sliku i prilagođavali dozu lijeka prema težini djeteta. Nakon završetka terapije ponovili smo BERA test, koji je pokazao isti rezultat – oštećenje sluha na jedno uho, ali bez daljnjeg pogoršanja. Terapija je postigla svoj cilj.
Završne misli
Ovo iskustvo bilo je emotivno iscrpljujuće, ali i poučno. CMV je virus za koji mnoge trudnice nisu ni svjesne koliko može biti opasan. To je najmanje što neka tako “bezazlena” infekcija može uzrokovati, a posljedice mogu biti puno ozbiljnije. Zato bi bilo korisno da što više žena koje planiraju trudnoću ili su u prvom tromjesečju obavi barem serološke testove na CMV, Parvo-19 i toksoplazmozu, jer nažalost kod nas to i dalje nije uvršteno u obavezna testiranja, iako može biti ključno za pravovremenu reakciju.
Ne želim nikome stres i neizvjesnost kroz koju sam prošla – živjeti 9 mjeseci u neznanju i čekati rođenje bebe da saznam kakve će biti posljedice.
No, unatoč svemu, ostala sam pozitivna od prvog dana, samo jednom sam zaplakala i na kraju dobila najljepšu i najjaču bebu. Sve se isplati preživjeti. Vjerujem da nitko ne dobije križ koji ne može nositi – očito su moja ramena bila dovoljno jaka.
Ako ste u sličnoj situaciji, niste same. Tražite stručnu pomoć, pitajte za dodatne pretrage i vjerujte svom instinktu. Svaka odluka koju donesete može imati velik utjecaj na zdravlje vašeg djeteta. Nadam se da će moje iskustvo pomoći nekome tko se nađe u sličnoj situaciji.
* IZJAVA O ODGOVORNOSTI: Sadržaj objavljen od strane Malog zvrka nije namijenjen za liječenje, dijagnozu, izlječenje ili prevenciju bilo koje bolesti. Uvijek se obratite svom liječniku ili drugom kvalificiranom pružatelju zdravstvene skrbi za sva pitanja u vezi s medicinskim stanjem.
* Vaša iskustva i savjeti su dobrodošli – podijelite ih kako bismo zajedno pomogli drugim mamama koje prolaze kroz slične izazove. Pišite nam na našem Instagram profilu @malizvrk_com!
Related posts
